Htio bih nabaviti kvalitetno sjeme kupusa. Živim na području Baške Oštarije gdje gnojim ovčjim gnojem. Rijetko kad imamo dobro “zelje”. Molim savjet na koji bih način trebao postupati?

ODGOVOR

Kupus se ubraja u grupu povrtnih vrsta koje dobro reagiraju na gnojidbu stajskim gnojem tako da gnojidba ovčjim gnojem može samo pomoći. S obzirom na šture informacije koje ste dali u svom pitanju, pretpostavljam da je problem u tlu ili plodoredu. Iako kupus može uspijevati na gotovo svakom oraničnom ili vrtnom tlu, najpovoljnija su duboka, strukturna tla dobrog kapaciteta za vodu i zrak, pH-vrijednosti od 6 do 6,5. Na kiselijim tlima veća je opasnost od bolesti kupusne kile. Stoga je potreban i širi plodored od 5 do 6 godina.

Na tlima blagokisele, neutralne, i alkalične reakcije kupus i druge vrste iz iste porodice ne bi trebali doći na istu površinu barem 3 do 4 godine. Mogu preporučiti sortu ‘Ogulinski’, čije sjeme možete nabaviti kod proizvođača u okolici Ogulina. Najbolje je adaptiran na lokalne agroekološke uvjete. Također, mogu vam preporučiti i neki od hibrida duljine vegetacije od 80 do 110 dana, za ljetnu ili ranojesensku proizvodnju.

Prethodni članakUtjecaj niskih temperatura na žitarice
Sljedeći članakPravilna sadnja živice
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.