Nabavili smo sjeme šenona i uzgojili presadnice od kojih su izrasle ogromne biljke s puno velikih listova, ali bez plodova, osim jedne stabljike koja ima sitne razdvojene plodove, bez uobičajene glavice. Kako treba uzgajati ovu biljku?

ODGOVOR

Šenon je u stvari jedan od tipova cvjetače za koju je najpovoljnije kad tijekom vegetacije srednja dnevna temperatura ne prelazi 20°C. Za vegetativni rast su najpovoljnije temperature između 13 i 18°C, dok se rast zaustavlja pri 4 i 25°C. Uzrok bujnim vegetativnim biljkama koje nisu zametnule cvat („glavicu“) su upravo temperature. Kako je cvjetača dvogodišnja biljka za razvoj cvata treba biti izložena nižim temperaturama, odnosno mora proći razdoblje vernalizacije. Sorte za jesensku proizvodnju u fazu vernalizacije ulaze s razvijenih 10 do 20 listova, ovisno o sorti. Faza vernalizacije dovodi do prelaska u generativnu fazu, promjene vegetacijskog vrha i zametanja cvata. Raspon temperatura koje potiču generativnu fazu je dosta širok (od 0 do 23°C) i svojstven je za sortu. Za srednje rane sorte optimalna je temperatura oko 10°C, pri čemu vernalizacija traje oko tjedan dana. Pri nižim i višim temperaturama može trajati i do 6 tjedana, a pri temperaturama višima od 23°C biljke se ne mogu vernalizirati i ostaju vegetativne. To se ove godine dogodilo kod vas. Kad su biljkama trebale niže temperature, one su bile previsoke i nije došlo do zametanja cvata. Naredne godine ista sorta, posađena u isto vrijeme može dati izvrstan rezultat. Temperatura se može sniziti i navodnjavanjem, što je neophodno, posebno u ljetnim mjesecima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakAlat za cijepljenje oraha
Sljedeći članakGdje kupiti sjeme domaćih sorti?
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.