Povrćarstvo pitanje br. 70

34

U svom malom vrtu uzgajam ciklu, mrkvu, karfiol, pastrnjak, celer i drugo povrće. Sve sam pokušavao, gnojio, stavljao pijesak sa zemljom i frezao, sijao djetelinu, zaoravao, itd., ali nikada nisam uspio dobiti lijepi, krupan plod. Što mi savjetujete?

Budući da niz mjera koje ste obavili s ciljem poboljšanja kemijskih i fizikalnih svojstava tla nije dao rezultata, pretpostavljam da se radi o problemu s reakcijom tla (pH-vrijednošću) ili o značajnom nedostatku nekog biljnog hraniva. No, točno se ne može znati bez obavljene analize tla. Kako biste uspješno nastavili koristiti površinu na kojoj se trenutno nalazi vrt predlažem izradu trajnih uzdignutih gredica. Trajne uzdignute gredice uokvirene su drvenim (daske, pružni pragovi) ili kamenim okvirom (stare cigle, betonski blokovi) visine 30 do 50 cm. Izrada okvira i punjenje vrtnim tlom ili supstratom predstavlja dodatne troškove, ali takva gredica traje niz godina. Uz bolju kontrolu erozije zbog postavljenih okvira, primjenom kvalitetnih supstrata i organskih materijala moguće je znatno poboljšati kemijska i fizikalna svojstva tla na gredici. Gredica ne bi trebala biti šira od 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze. Ako se gredici može pristupiti samo s jedne strane, ne preporuča se širina veća od 90 cm. Zbog boljeg zagrijavanja tla na uzdignutoj gredici, sa sjetvom i sadnjom moguće je započeti nešto ranije u proljeće, u odnosu na uobičajeni uzgoj u vrtu. Mješavine tla i supstrata u prvoj godini nakon formiranja gredice slabije zadržavaju vodu, zbog čega se brže isušuju i zahtijevaju češće zalijevanje. Zbog razgradnje organske tvari, u narednim se godinama povećava sposobnost zadržavanja vode. Potreba za hranivima, odnosno gnojidbom, slična je uzgoju u tradicionalnom vrtu. Za povećanje udjela organske tvari i poboljšanje strukture koriste se organska gnojiva poput zrelog stajskog gnoja, komposta i treseta (paziti na pHvrijednost). Za osnovnu gnojidbu i prihranu upotrebljavaju se mineralna gnojiva različitih formulacija, ovisno o stanju hraniva u tlu i potrebama uzgajane kulture. Primjerice, većina povrtnih vrsta zahtijeva dosta kalija pa je potrebno osigurati dobru opskrbljenost tla ovim hranivom. Malčiranjem polietilenskom folijom osigurava se čuvanje vlage u tlu, održava se struktura tla, sprječava se rast korova i tlo se brže zagrijava. Organski malčevi također osiguravaju sve navedeno, osim zagrijavanja tla, pa je takav oblik malčiranja povoljniji za uzgoj tijekom ljetnih mjeseci. Zbog svoje visine, ergonomski su povoljnije za obavljanje poslova u odnosu na tradicionalni vrt.

izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrt pitanje br. 41
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 62
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.