Je li istina ili zabluda tvrdnja da šišanje lišća mrkve potiče debljanje njenog korijena?

ODGOVOR

Mrkva se uzgaja zbog zadebljalog korijena. Zadebljavanje korijena započinje kad se razvije oko 70 % lisne mase, a tehnološka zrelost za vađenje nastupa kad počnu žutjeti vrhovi lišća, naročito donjeg. Tada završava proces nakupljanja asimilata u korijenu, korijen je najbogatiji šećerima i β-karotenom te je najboljeg okusa. Dakle, da bi se korijen uopće počeo debljati, lisna rozeta mora biti dovoljno razvijena. Šišanjem lišća prije početka zadebljavanja korijena isto će se odgoditi (počet će kasnije). Time se produžuje vremensko razdoblje tijekom kojeg korijen zadebljava i korijen ostaje sitniji. Isto se događa i ako se lišće šiša u drugom dijelu vegetacije kad je korijen već određene debljine. Šišanjem se uklanja lišće u kojem se procesom fotosinteze stvaraju spojevi koji se iz lišća šalju u korijen, odnosno, ako nema lišća, nema ni kvalitetnog zadebljalog korijena.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGnojidba stočnog graška
Sljedeći članakČlanarina u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.