U malim vrtovima rokovi sjetve korjenastog povrća lako se pomiču. Tamo glavni cilj nije dobivanje visokih prinosa i prodaja, nego podmirivanje potreba kućanstva. Razvojem prerađivačke industrije korjenaste kulture poput cikle i mrkve koriste se za preradu, pa se i uzgajaju na većim površinama u tu svrhu. Uzgajate li ciklu i mrkvu, strogo vodite računa o tehnici uzgoja.

Povrću koje uzgajamo zbog korijena moramo osigurati kvalitetno strukturno tlo kako bi se lako i pravilno oblikovali lijepi i ujednačeni korijeni.

Uzgoj cikle

Cikla najbolje uspijeva na dubokim, srednje teškim tlima neutralne reakcije pH od 6 do 7,1. Kod uzgoja može doći do poremetnji zbog nedostatka bora i mangana. Tla stabilne strukture s dosta humusa najprikladnija su za usjeve koji se ne prorjeđuju. Cikla podnosi blago zaslanjena tla. Za najraniju proizvodnju najbolji je uzgoj iz presadnica. Uzgajaju se u zaštićenom prostoru, gdje temperatura nije niža od 15°C, čime se izbjegava vernalizacija.

U kontinentalnom području sije se krajem veljače ili početkom ožujka 10 do 15 g/m2. Za 5 do 6 tjedana se sadi na otvoreno, početkom travnja, što omogućuje berbu već od druge polovice svibnja. Sadi se na razmak od 30 do 45 cm između redova i međuredno 10 do 15 cm. Izravnim prekrivanjem agrotekstilom nakon sadnje može se postići ranija berba. Cikla se obično sije nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Potrebna hraniva za ciklu osiguravaju se mineralnom gnojidbom, vodeći računa o zalihama hraniva u tlu. Na srednje opskrbljenom tlu za prinos od 30 t/ha potrebno je 140 kg N, 50 kg P2O5, 230 kg K2O, 60 kg CaO i 22 kg MgO/ha.

uzgoj cikle
Uzgoj cikle u zaštićenom prostoru

Glavnina cikle za tržište i preradu proizvodi se izravnom sjetvom na stalno mjesto. Budući da mlade biljke mogu podnijeti blage mrazeve, rana se cikla sije čim to vremenske prilike dopuste, tj. u drugoj polovici ožujka ili početkom travnja. Za taj se uzgoj koriste kultivari otporni na prijevremeno prorastanje. Od sadnje do tehnološke zrelosti cikla ima razmjerno kratku vegetaciju 80 do 120 dana. Stoga se može sijati sve do polovine srpnja ovisno o tržištu.

U uzgoju na većim površinama protiv korova se primjenjuju odgovarajući herbicidi nakon sjetve, a prije nicanja. Iznimno se može tretirati i nakon nicanja u fazi 2 prava lista. Tijekom vegetacije potrebna je međuredna obrada, a po potrebi i prihrana. U ranom proljetnom uzgoju cikla se obično može koristiti zimskim zalihama vode u tlu, zahvaljujući dubokom korijenu. Za dobar razvoj biljke i kvalitetu korijena 2 do 3 navodnjavanja tijekom ljeta osiguravaju dobar prinos. Održavanje pravilne plodosmjene i sjetva cikle podalje od blitve, šećerne i stočne repe te upotreba tretiranog sjemena, glavne su preventivne mjere zaštite od bolesti i štetnika. U slučaju pojave bolesti ili štetnika treba pravovremeno primijeniti odgovarajuća sredstva, jer gubitak lisne površine može značiti veći ili manji gubitak prinosa.

uzgoj cikle
Za najraniju proizvodnju najbolji je uzgoj cikle iz presadnica

uzgoj cikle
Berba cikle sredinom lipnja

Cikla se može brati u razmjerno velikom razdoblju, ovisno o veličini zadebljalog korijena i namjeni proizvoda. Prema normama europskog tržišta najmanji promjer korijena jest 4 cm, pa se prema tome može početi brati kad je glavnina korjenova krupnija.

Odlaganjem berbe postotak krupnijih korjenova raste, a prema tome i ukupni prinos. Rana cikla iz presadnica i izravne sjetve obično se bere za 80 do 110 dana i može dati prinos od 15 do 25 t/ha. Prinos cikle za preradu i skladištenje uz dobru kvalitetu u povoljnim uvjetima može biti 30 do 50 t/ha, uz dužinu vegetacije 110 do 150 dana.

 Uzgoj mrkve

Različiti načini proizvodnje mrkve u kontinentalnom i mediteranskom području omogućuju opskrbu tržišta svježom mrkvom tijekom cijele godine. Većina operacija u tehnologiji proizvodnje može se izvesti mehanizirano. Ulaganja po jedinici površine u odnosu na druge povrtne kulture nisu velika, a mogu se postići prinosi i do 50 t/ha.

Za jednoličan i pravilan razvoj zadebljalog korijena mrkve najprikladnija su lakša tla, pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje, s više od 3 % humusa, neutralne ili blago kisele reakcije. Teška tla s velikom zastupljenosti gline nisu prikladna za mrkvu zbog nepovoljnog vodno-zračnog režima i velikog otpora, što može uzrokovati nejednolično nicanje, nepravilan oblik korijena mrkve i teškoće pri vađenju. Zbog umjerene potrebe za toplinom i otpornosti na niske temperature mrkva se može uzgajati u kontinentalnoj, mediteranskoj i planinskoj klimi, gdje ima prikladnih tala.

uzgoj mrkve
U početnoj fazi rasta mrkva je vrlo osjetljiva

Na mineralnim tlima gnojidba mrkve zrelim stajskim gnojem uz primjenu u jesen može biti vrlo korisna. Mrkva se obično gnoji mineralnim gnojivima na osnovi analize tla, a prema planiranom prinosu. Pri planiranju gnojidbe mrkve treba uzeti u obzir opskrbljenost tla i potrebna hraniva za  lišće. U početnoj fazi rasta mrkva je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tekućoj fazi tla, naročito za sušnog vremena. Zbog toga je bolje kalij i fosfor primijeniti uz jesensku obradu, manji dio dušika u predsjetvenoj pripremi, a ostali dio u prihrani. Dušična gnojiva treba primijeniti u dva ili tri navrata u prvoj polovici vegetacije. Dobra ishranjenost kalijem, utječe na dobru održivost, veći sadržaj šećera i bolji ukus mrkve.

uzgoj mrkve
Dobra ishranjenost kalijem, utječe na dobru održivost, veći sadržaj šećera i bolji ukus mrkve

Za ranu proljetnu sjetvu mrkve potrebna je zimska obrada na 25 do 30 cm dubine uz podrivanje, te primjena osnovne gnojidbe fosforom i kalijem. Za kasniju sjetvu mrkve za jesensku i zimsku potrošnju moguća je i rana proljetna obrada ovisno o tipu tla i pretkulturi.

Sjetva na gredice različite širine ima prednost, naročito za ranu mrkvu, jer se površina gredice prije zagrije. Sjetveni sloj mora biti dobro izravnan, fine mrvičaste strukture, da se omogući pravilno polaganje sjemena na istu dubinu. Pri određivanju sjetvene norme treba obratiti pažnju na klijavost i krupnoću sjemena, jer razlike u krupnoći mogu biti velike. Najbolje je koristiti kalibrirano inkrustirano sjeme tretirano protiv mrkvine muhe i gljivičnih nametnika. Način sjetve ovisi o namjeni mrkve i opremi za vađenje. Razmak biljaka u redu planira se ovisno o sklopu od 2 do 5 cm, a dubina sjetve od 1,5 do 2 cm. Sije se preciznim sijaćicama. Sjetvene redove treba lagano pritisnuti odgovarajućim valjkom. Tablica prikazuje način sjetve mrkve prema namjeni.

Namjena uzgojaRazmak redova cmBroj biljaka /m2Količina sjemena, kg/haPlanirani prinos, t/ha
Rana za vezice širomNa gredice500-80010-1730-50
Srednje rana i ljetna20-30 na gredice150-2503-620-30
Jesenska za skladištenje30-4090-1101,4-340-60
Jesenska za preradu4550-700,8-1,440-60

Vrijeme sjetve prvenstveno ovisi o ekološkim uvjetima i mogućnosti navodnjavanja. U kontinentalnim proizvodnim područjima proljetna sjetva moguća je i ranije na istoku Hrvatske. U dolinama rijeka, gdje je visoka razina podzemne vode i ljeti, moguć je uzgoj mrkve bez navodnjavanja uz sjetvu do sredine travnja.

Za ranu proizvodnju mrkve u kontinentalnom području preporučuje se i predzimska sjetva koncem listopada ili u studenom.

Tijekom zime sjeme ostaje u tlu i tek malo proklija, a u proljeće čim to vrijeme dopusti nastavi rast. Zbog visokih temperatura tla i potrebe gotovo neprekidnog orošavanja između sjetve i nicanja, izbjegava se sjetva u svibnju, lipnju i srpnju. Sjetvom kultivara različite dužine vegetacije postiže se berba ljeti, kad je inače usporen rast pri visokim temperaturama. U tablici je prikazano vrijeme sjetve mrkve u kontinentalnom području.

Namjena uzgojaSjetva mjesec/tjedanDana do berbeTrajanje berbe, dana
Rana za vezice i preraduIII./1.-4.do IV./1.-2.90-8010-30
Srednje rana i ljetnaIII./3.-4.do IV./1.-4.130-10030
Jesenska za skladištenjeIV./2.-4.do V./1.-2.190-13030
Jesenska za preraduIV./2.-4.do V./1.-2.190-15030

Mrkva je tolerantna na više različitih herbicida, što omogućuje dobru zaštitu od korova. Međuredna kultivacija uz prihranu dušikom može se provesti 8 dana poslije primjene herbicida. Pri drugoj prihrani, kad korijen počne dobivati svojstvenu boju, istovremeno se mrkva malo zagrne da se izbjegne pojava „zelene glave“. Treća kultivacija, i prema potrebi prihrana, provodi se prije nego što se zatvore redovi. Najčešći štetnik mrkve je mrkvina muha. Ličinka buši kanale u korijenu mrkve i ostavlja izmet, a lišće napadnute biljke požuti i pocrveni. Najvažnije su mjere – pravilna plodosmjena i upotreba tretiranog sjemena.

Kad počnu žutjeti vrhovi lišća, naročito donjeg, mrkva ulazi u mirovanje i zrela je za vađenje. Tada završava proces nakupljanja asimilata u korijenu, najbogatijeg šećerima i beta karotenom, što daje najbolji okus. Mrkva se može vaditi i koristiti prije pune tehnološke zrelosti, što je redovito slučaj za mrkvu koja se prodaje u vezicama, a često i za mrkvu za prodaju u svježem stanju bez lišća. Vrijeme vađenja treba pažljivo odabrati, kad je tkivo korijena dovoljno čvrsto (100 i više dana nakon sjetve) da se izbjegne pucanje i lomljenje korijena pri vađenju i doradi.

uzgoj mrkve
Mehanizirana berba mrkve smanjuje troškove

Način vađenja mrkve ovisi o raspoloživoj mehanizaciji. Na manjim površinama koriste se različite vadilice za korjenaste ili gomoljaste kulture, koje podrivaju tlo ispod zadebljalog korijena, a mrkva se čupa ručno. Na većim površinama koriste se kombajni za mrkvu, koji rade jednofazno ili dvofazno. Prinosi mrkve ovise o načinu sjetve, odnosno o ostvarenom sklopu, namjeni uzgoja, kultivaru i klimatskim uvjetima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje