U svom malom vrtu uzgajam ciklu, mrkvu, karfiol, pastrnjak, celer i drugo povrće. Sve sam pokušao. Gnojio sam, stavljao pijesak sa zemljom i frezao, sijao djetelinu, zaoravao, itd. Međutim, nikada nisam uspio dobiti lijepi, krupan plod. Što mi savjetujete?

Budući da niz mjera koje ste obavili s ciljem poboljšanja kemijskih i fizikalnih svojstava tla nije dao rezultata, pretpostavljam da se radi o problemu s reakcijom tla (pH-vrijednošću) ili o značajnom nedostatku nekog biljnog hraniva. No, točno se ne može znati bez obavljene analize tla. Kako biste uspješno nastavili koristiti površinu na kojoj se trenutno nalazi vrt predlažem izradu trajnih uzdignutih gredica. Trajne uzdignute gredice uokvirene su drvenim (daske, pružni pragovi) ili kamenim okvirom (stare cigle, betonski blokovi). Okviri su visine 30 do 50 cm.

Izrada okvira i punjenje vrtnim tlom ili supstratom predstavlja dodatne troškove, ali takva gredica traje niz godina. Uz bolju kontrolu erozije zbog postavljenih okvira, primjenom kvalitetnih supstrata i organskih materijala moguće je znatno poboljšati kemijska i fizikalna svojstva tla na gredici. Gredica ne bi trebala biti šira od 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze. Ako se gredici može pristupiti samo s jedne strane, ne preporuča se širina veća od 90 cm.

Zbog boljeg zagrijavanja tla na uzdignutoj gredici, sa sjetvom i sadnjom moguće je započeti nešto ranije u proljeće, u odnosu na uobičajeni uzgoj u vrtu. Mješavine tla i supstrata u prvoj godini nakon formiranja gredice slabije zadržavaju vodu. Zbog toga se brže isušuju i zahtijevaju češće zalijevanje. Zbog razgradnje organske tvari, u narednim se godinama povećava sposobnost zadržavanja vode. Potreba za hranivima, odnosno gnojidbom, slična je uzgoju u tradicionalnom vrtu. Za povećanje udjela organske tvari i poboljšanje strukture koriste se organska gnojiva poput zrelog stajskog gnoja, komposta i treseta (paziti na pH vrijednost).

Za osnovnu gnojidbu i prihranu upotrebljavaju se mineralna gnojiva različitih formulacij;, ovisno o stanju hraniva u tlu i potrebama uzgajane kulture. Primjerice, većina povrtnih vrsta zahtijeva dosta kalija pa je potrebno osigurati dobru opskrbljenost tla ovim hranivom. Malčiranjem polietilenskom folijom osigurava se čuvanje vlage u tlu. Tako se i održava struktura tla, sprječava rast korova i tlo se brže zagrijava. Organski malčevi također osiguravaju sve navedeno, osim zagrijavanja tla, pa je takav oblik malčiranja povoljniji za uzgoj tijekom ljetnih mjeseci. Zbog svoje visine, ergonomski su povoljnije za obavljanje poslova u odnosu na tradicionalni vrt.

Prethodni članakKako pripremiti insekticid od koprive?
Sljedeći članakLAMP test za otkrivanje zlatne žutice
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.