Može li nam teta (mamina sestra) ograničiti ili čak potpuno uskratiti korištenje vode iz bunara koji je na njenom imanju iako je cijevi iz bunara do naše kuće dao postaviti njihov otac prije više od dvadeset godina? Uz parcele im je u nasljedstvo ostavio korištenje bunara (ali to nije napisao). Teta tvrdi da ćemo potrošiti vodu za zalijevanje rasadnika.
Bunar pripada vlasniku na čijoj se nekretnini nalazi i vlasnik može raspolagati s vodom iz tog bunara kako želi. Pod određenim uvjetima (ako povećanim korištenjem vode za zalijevanje biljaka dođe do nestanka vode ili znatnog smanjivanja količine vode u bunaru), teta Vam može ograničiti pravo korištenja vode. Korištenjem vode iz tog bunara u razdoblju dužem od 20 godina stekli ste pravo služnosti čiju zaštitu, ako je potrebno, možete tražiti i putem suda. Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakStara kuća i plaćanje godišnjeg poreza
Sljedeći članakBiološko suzbijanje jabukova savijača entomopatogenim nematodama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.