Nakon što sam već natočio gorivo na crpki, trgovac nije bio u mogućnosti naplatiti uslugu karticom jer mu se aparat za kreditne kartice pokvario. Da li je to problem mene ili trgovca, jesam li dužan otići i vratiti se s gotovinom ili trgovac nema nikakvih obveza prema potrošaču?
Plaćanje roba i usluga putem kartica nije obveza već mogućnost koju trgovci nude. Trgovac s bankom ili drugim pružateljem usluge kartičnog poslovanja sklapa ugovor o prihvatu kartica kao sredstvo plaćanja, čime se osigurava prihvat svih kartica izdanih od strane domaćih i inozemnih banaka. Za usluge predviđene navedenim ugovorom trgovac plaća naknadu koja se iskazuje u postotku, a banka ili drugi pružatelj usluge kartičnog poslovanja se obvezuje opremiti prodajna mjesta aparatima za plaćanje karticama te osigurati kvalitetnu usluge. Slijedom navedenog, ukoliko aparat za plaćanje karticama ne radi, vi ste dužni platiti za pruženu uslugu ili kupljeni proizvod gotovinom, ali se možete putem pisanog prigovorfa obratiti trgovcu odnosno banci ili pružatelju usluge kartičnog poslovanja za neugodnosti koje su proizašle iz nemogućnosti plaćanja karticom. Može se zaključiti da je uvijek dobro imati određenu svotu gotovine sa sobom. Uzmite u obzir da vam se mogu dogoditi i ovakve nepredviđene situacije.

G. L.

Prethodni članakSusjed sumnja u među, što učiniti?
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – PROSINAC
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.