Tast je bio bolestan pa me zamolio da se brinem o njemu, punici i bolesnoj šogorici, a da će on zauzvrat svoju imovinu prenijeti na mene i moju suprugu (njegovu kćer). Supruga i ja smo sagradili kuću na tastovom dvorištu. Uzdržavali smo tasta, bolesnu šogoricu i punicu sve do njihove smrti. Šogorica sada traži polovicu kuće koju smo gradili ja i moja supruga.
Niste napisali jeste li s tastom i punicom sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju ili bilo kakav pravni posao kojim je vlasništvo nekretnina prešlo na vas i suprugu. Ako nemate nikakav dokument kojim su vam prenijeli vlasništvo na nekretninama, u postupku pred sudom trebate dokazati da ste kuću gradili vi i supruga isključivo iz svojih sredstava. Također, možete dokazati da je vaša šogorica za života vašeg tasta i punice dobila više od onoga što bi joj sada pripalo nasljeđivanjem (nekretnine koje je dobila od roditelja prije udaje i sl.). Šogorica inače ima pravo najmanje na nužni dio, odnosno na 1/2 nekretnina čiji su vlasnici bili njeni roditelji.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakBesplatno stručno osposobljavanje za korisnike Mjere 10 i 11 Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakLucija Šember – nova Vinska kraljica Zagrebačke županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.