Vlasnik sam osobnog vozila te svake godine, uoči datuma za produženje registracije i osiguranja istog, krene maltretiranje (telefonski pozivi i neželjena pošta) od strane konkurentskih osiguravajućih kuća. Znam da je podatak o broju šasije javan te mi je jasno da osiguravatelj s kojim imam ugovor zna moje brojeve telefona i adresu jer sam ih svojevoljno dao. No otkud ti podaci drugim osiguravateljima koje nikad nisam koristio?
Prema odredbi članka 7. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 79/09, 125/07, 79/09, 89/09) propisana je zabrana trgovcu da daje osobne podatke potrošača bilo kojoj trećoj osobi bez prethodnog izričitog i pisanog odborenja potrošača, osim ako je na to obvezan zakonom ili odlukom nadležnog tijela vlasti. Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uređuje se Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine, br. 103/03, 118/06, 41/08), kojim je propisana nadležnost Agencije za zaštitu osobnih podataka da, između ostalog, nadzire provođenje zaštite osobnih podataka te ukazuje na uočene zlouporabe prikupljanja osobnih podataka. Agencija za zaštitu osobnih podataka Broj šasije sadržan je u službenim evidencijama MUP-a, kao i registarska oznaka automobila te se smatraju osobnim podatkom ukoliko se radi o automobilu u vlasništvu fizičke osobe. Broj šasije vozila kao osobni podatak smije biti dan na korištenje samo uz uvjete propisane odredbama zakona o zaštiti osobnih podataka, odnosno posebnog propisa koji uređuje predmetnu materiju (Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuju davanje predmetnih podataka na korištenje samo izrijekom navedenih osobama, to nadležno tijelo kao voditelj zbirke osobnih podataka (MUP) iste podatke smije dati na daljnje korištenje samo navedenim ovlaštenicima. U pogledu dodatnog pojašnjenja navedenog mišljenja kao i provedbe nadzora nad upotrebom osobnih podataka, potrebno je obratiti se na sljedeću adresu: Agencija za zaštitu osobnih podataka, Martićeva 14, 10 000 Zagreb. Tel. 00385 (0)1 4609-000, Fax. 00385 (0)1 4609-099, E-mail: azop@azop.hr

G. L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako izmjeniti sadržaj stare oporuke?
Sljedeći članakZašto propadaju mlade voćke trešnje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.