Dva smo suvlasnika kuće i gruntovno upisani na pola. Htjeli smo etažirati kuću i prigodom mjerenja utvrđeno je da imam 20 kvadrata više. Zanima me što se uzima u obzir, ono što je izmjereno ili ono što je do sada upisano u zemljišnu knjigu?
U ovom trenutku za sve vaše odnose mjerodavni su podaci upisani u zemljišne knjige iz kojih proizlazi da ste oboje suvlasnici kuće u jednakim dijelovima, odnosno svaki u polovici idealnog dijela. To znači da svaki od vas ima pravo vlasništva na bilo kojem dijelu kuće, zajedničkim prostorijama poput ulaza, stubišta, tavana, podruma i drugih dijelova. Također, suvlasnici ste zemljišta koje se nalazi oko kuće i svega drugog što se nalazi na zemljišnoknjižnoj čestici. Dakle, u ovom trenutku vaša su vlasnička prava potpuno jednaka te svatko od vas može svojim idealnim suvlasničkim dijelom samostalno raspolagati, prodati ga, založiti, opteretiti hipotekom ili fiducijarnim pravom osiguranja, iako je mogućnost raspolaganja u praksi onemogućena bez provedbe etažiranja zgrade. No u vašem slučaju očito je da je svaki od suvlasnika svoj idealni dio nekretnine (1/2 cijele nekretnine) pretvorio u realni dio, odnosno u etažu kuće. Slijedom toga korisno je kuću etažirati jer ćete tako utvrditi pojedine etaže kuće i pripadajuće suvlasničke omjere u preostalim zajedničkim prostorima zgrade i to upisati u zemljišnu knjigu. Pritom većom površinom svoje etaže kuće ostvarujete veći suvlasnički omjer u cjelini zgrade. Međutim, sama činjenica da je mjerenjem utvrđeno kako je vaša etaža kuće veća, ne mora značiti da ćete samo temeljem toga ostvariti veći suvlasnički udio pa time i veća upravljačka prava jer će to ovisiti o načinu etažiranja. Pri tome zanemarite da biste većom kvadraturom vaše etaže kuće ostvarili pravo na samostalno odlučivanje jer, s druge strane, veća kvadratura znači i veće troškove u održavanju zgrade, plaćanju pričuve te veće režijske troškove.

V. L.

Prethodni članakNewsletter 1/2016
Sljedeći članakHranidba stoke pivskim tropom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.