Prije četiri godine susjednu nekretninu kupuje novi vlasnik, a prije dvije godine ulazi na našu nekretninu dva metra i stvara novu među s obrazloženjem da je njegova nekretnina manje površine od one koju je kupio. Vratio sam među na mjesto na kojem je bila više od 25 godina pa me susjed tužio za smetanje posjeda. Sud je održao očevid na licu mjesta s mjernikom te je postavio novu među koja nema veze sa stvarnom međom. Što možemo učiniti?
Prema pozivu za očevid koji ste poslali uz Vaše pismo vidim da imate punomoćnika, on je trebao prisustvovati očevidu te prigovoriti radnjama suca i mjernika ako su bile protiv Vašeg interesa, odnosno bio je ovlašten tražiti da se izmjera napravi prema posljednjem mirnom posjedu. Veličina (površina) nekretnina upisana u katastru nema utjecaja na mjesto na kojem se nalazi međa jer dugogodišnjom obradom zemlje međa može biti pomaknuta. Dakle, ako imate primjedbe na izmjeru
izvršenu na očevidu, Vi ili Vaš punomoćnik te primjedbe možete iznijeti u pismenom obliku i predati ih u sudski spis, možete također tražiti ponovni očevid na licu mjesta na koji će sud pozvati Vaše svjedoke koji će pokazati do kuda ste posjedovali nekretninu. Vaš je susjed prije isplate kupoprodajne cijene trebao provjeriti na licu mjesta (izmjerom) koju površinu točno kupuje.
Sudac nije trebao prekidati ročište zbog toga što je tužitelj zakasnio, već je trebao upisati u zapisnik o očevidu da je tužitelj pristupio na očevid sa zakašnjenjem.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObveza čipiranja psa
Sljedeći članakOčuvanje tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta u Hrvatskoj
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.