Imam li pravo na utvrđivanje tjelesnog oštećenja, odnosno invaliditeta i u vezi s tim pravo na novčanu naknadu jer imam problema sa sluhom i već duže vrijeme nosim slušni aparat. Korisnik sam mirovine.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. Tjelesno oštećenje je sinonim za invaliditet. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe se za tjelesno oštećenje koje iznosi najmanje 30%, a nastalo je kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, utvrđeni su Zakonom o listi tjelesnih oštećenja. Prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja, ovisno o stupnju oštećenja sluha isto može biti od 40% do najviše 70%. Tjelesno oštećenje za potpuni gubitak sluha oba uha iznosi 70%. Iz pitanja pretplatnika ne bi se moglo zaključiti da je oštećenje sluha posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pa ako tjelesno oštećenje i postoji nisu ispunjeni uvjeti za priznanje prava na novčanu naknadu. Zahtjev za utvrđivanje tjelesnog oštećenja podnosi se područnoj službi ili uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta. Tiskanica zahtjeva može se kupiti u Narodnim novinama ili snimiti s WEB stranica Zavoda. Zahtjevu se prilaže medicinska dokumentacija.

Adela KOLER HOHNJEC, dipl. jur. 

Prethodni članakUlaganje žalbe na zakup zemljišta
Sljedeći članakOdržana kobasijada u Turopolju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.