Mora li umirovljenik kao član uprave društva biti obvezno osiguran u mirovinsko osiguranje?
Prema odredbi članka 90. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja isplata mirovine se obustavlja. Također, članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori obvezno su osigurani u mirovinskom osiguranju, ako nisu osigurani po drugoj osnovi. Stoga, upisom u sudski registar kod Trgovačkog suda sa statusom člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora dioničkog društva, osoba koja je korisnik mirovine izjednačava se s osobom koja je započela obavljati djelatnost na temelju koje postoji zakonska obveza osiguranja, pa joj se sukladno prethodno navedenoj odredbi članka 90. Zakona o mirovinskom osiguranju obustavlja isplata mirovine. Ovo se pravilo, međutim, ne odnosi na korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34. Zakona o mirovinskom osiguranju. Zaključno treba istaknuti da takav osiguranik se smatra obvezno osiguranom osobom, te ima obvezu prijave na mirovinsko osiguranje ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja se određuje prema sjedištu Trgovačkog društva čiji je osiguranik član uprave.

G. L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrestaju li otvaranjem stečajnog postupka ugovori o radu?
Sljedeći članakOsobno uvjetovani otkaz
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.