Brat i ja živimo s roditeljima u bakinom stanu, ona također živi s nama. Ona je mamina mama. Moji roditelji su pred razvodom, a moj otac ne želi otići iz stana. Zanima me ima li on zakonski pravo živjeti i dalje u tom stanu budući da tu živi 26 godina. Nikakvi računi ne dolaze na njegovo ime i ne sudjeluje u nikakvim kućanskim troškovima.
Iako vaš otac nije vlasnik stana, niti ikakvi računi stižu na njegovo ime, niti ne sudjeluje u podmirivanju kućanskih troškova, zakon posebno štiti posjed. Kako je Vaš otac već 26 godina u suposjedu stana, ima puno pravo i dalje živjeti tamo, odnosno ne možete jednostavno promijeniti bravu, niti ga „istjerati” iz stana. Kada bi to napravili, on bi imao zakonsko pravo podignuti tužbu radi smetanja posjeda, koji bi vrlo vjerojatno dobio. Međutim, zakon štiti pravo vlasništva i to u mjeri većoj od posjeda. Prema tome, ukoliko želite da se Vaš otac iseli zakonskim putem, potrebno je podignuti tužbu radi iseljenja. Kako je ovlaštenik tužbe radi iseljenja vlasnik nekretnine, tužbu bi trebala podignuti Vaša baka. Napominjem da je taj parnični postupak vrlo dug i spor i da je Vaš otac cijelo vrijeme dok traje, odnosno dok ne dobijete presudu može živjeti u stanu. Kada dobijete presudu kojom se Vašem ocu nalaže iseljenje, a on se opet ne želi dobrovoljno iseliti, potrebno je još pokrenuti postupak ovrhe radi iseljenja. To je konačni prisilni postupak iseljenja. Savjetujem Vam da se probate mirno dogovoriti oko iseljenja ako je to moguće obzirom na okolnosti, jer sudski put radi iseljenja je nažalost dugotrajan i zasigurno će pridonijeti pogoršanju odnosa u obitelji.

N. T.

Prethodni članakLokalnim akcijskim grupama isplaćen novac iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakNakon prijeboja dugovanja sljedeći tjedan započinje isplata drugog dijela izravne potpore poljoprivrednicima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.