Nakon očeve smrti brat i ja smo se odrekli svog nasljednog dijela u korist majke. Brat je umro, nije bio oženjen, ali sumnjamo da ima dijete. Majka je sastavila vlastoručnu oporuku koju nije ovjerila kod javnog bilježnika. Da li je ta oporuka valjana? Da li dijete ima pravo na imovinu nakon smrti moje majke?
Vlastoručna oporuka ne treba bili ovjerena kod javnog bilježnika, treba biti sastavljena u skladu s odredbama Zakona o nasljeđivanju. Oporučitelj treba bili stariji od 16 godina, treba biti sposoban za rasuđivanje, a oporuka ne smije biti sastavljena pod utjecajem prijetnje, sile ili prijevare. Oporuku oporučitelj treba vlastoručno napisati i potpisati. Ako oporuku sastavlja (piše) osoba koja nije oporučitelj, tada takvu oporuku treba potpisati oporučitelj. Oporučitelj također treba izjaviti pred dva istodobno prisutna svjedoka daje to njegova oporuka i treba je pred njima potpisati. Ako je Vaš brat priznao dijete kao svoje i ako je upisan kao otac djeteta u matičnim knjigama tada dijete može naslijediti Vašu majku. Ako brat nije upisan kao otac djeteta u matičnim knjigama, majka djeteta treba pokrenuti postupak za utvrđivanje očinstva. Bude li tijekom tog postupka utvrđeno da je Vaš brat otac djeteta, dijete može naslijediti Vašu majku. Obzirom da je majka sastavila oporuku, ako se utvrdi valjanost oporuke na ostavinskoj raspravi, tada dijete ima pravo na nužni dio.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakSumnjiva organizacija ostavinske rasprave
Sljedeći članakGotovo milijun kuna iz IPARD-a za podizanje nasada voća i poljoprivrednu mehanizaciju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.