Moj otac ima kćerku iz prvog braka i zakonski je ona njegov nasljednik isto kao i ja. No ona nikada nije posjećivala oca niti na bilo koji drugi način brinula se o njemu, osim nekoliko telefonskih razgovora godišnje. Napominjem da ju ja nikada nisam upoznala, meni je 50 godina. Iako smo otac i ja dugo godina pokušavali ostvariti normalan kontakt s njom, ona je to odbijala. Iz tog razloga moj otac želi svu svoju imovinu ostaviti isključivo meni, jer se ja i brinem o njemu. Kako to učiniti, kako moju sestru isključiti iz nasljedstva, a da nema pravo na nužni dio?
Ukoliko Vaš otac želi isključivo vama ostaviti svu imovinu, kao najbolje rješenje je sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Radi se o ugovoru kojim se davatelj uzdržavanja obvezuje uzdržavati primatelja uzdržavanja do njegove smrti, a primatelj uzdržavanja se obvezuje za života prenijeti svu, ili dio svoje imovine. Takav ugovor je povoljan u Vašem slučaju obzirom da imovina prelazi u Vaše vlasništvo za vrijeme očeva života i ne ulazi u ostavinu, a da bi ga Vaša sestra pobila, morala bi podići tužbu za pobijanje, odnosno utvrđenje ništavim tog ugovora, što je u praksi jako teško. Pored navedenog, vaš otac, može s vama sklopiti i ugovor o doživotnom uzdržavanju, temeljem kojega ćete naslijediti svu njegovu imovinu u trenutku njegove smrti. Nadalje, iako je Vaša polusestra zakonski nasljednik iza Vašeg oca, prema odredbama Zakona o nasljeđivanju postoji mogućnost isključenja nasljednika koji ima pravo na nužni dio iz nasljedstva i to potpuno ili djelomično. Isključenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja (dakle u ovom slučaju vaša prava) određuje se kao da je isključeni nasljednik umro prije ostavitelja. Ostavitelj može isključiti iz nasljedstva nasljenika koji ima pravo na nužni dio, ukoliko se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju. Obzirom da iz odredaba samog Ustava RH proizlazi dužnost djece da se brinu za stare i nemoćne roditelje, takav odnos Vaše sestre prema ocu može se podvesti kao navedenu odredbu Zakona o nasljeđivanju. Napominjem da je pretpostavka za isključenje nasljednika sastavljanje oporuke, u kojoj se oporučitelj na izričit način mora očitovati o isključenju nekog od zakonskih nasljednika iz oporuke, te navesti razlog za isključenje. Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme oporučivanja. U slučaju takvog rješenja, postoji mogućnost da će Vaša sestra osporavati oporuku i da će se predmet uputiti u parnicu koja zna biti dugotrajan postupak.

N. T.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUsmena oporuka na samrti
Sljedeći članakBrekinja kao prirodni inzulin
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.