Otplatila sam kredit za osobu kojoj sam bila jamac, dužnik ili sudužnik (ne znam točan termin). On ima otkuda vratiti, zaposlen je, ali se naravno izvlači. Banka se nije niti potrudila od njega nikad naplatiti. Kako mogu vratiti novac? Kome da se obratim.
Postoji razlika između pravnog položaja jamca, sudužnika ili dužnika. Iz pitanja pretpostavljamo da ste bili solidarni jamac glavnom dužniku, što znači da je banka bila ovlaštena birati od koga će se namiriti – vas ili glavnog dužnika. Jamac koji je isplatio vjerovniku (banci) njegovu tražbinu, može zahtijevati od dužnika da mu nadoknadi sve što je isplatio za njegov račun, a i kamate od dana isplate. S tim u vezi, možete podići tužbu za isplatu protiv glavnog dužnika, te od njega tražiti povrat uplaćenog zajedno s kamatama. Potrebno je istaknuti kako zastara podizanja takvog tužbenog zahtjeva nastupa u roku 5 godina od dana isplate, te da nakon isteka tog roka ne možete sudskim putem ostvariti svoja prava. Savjetujemo Vam da se obratite stručnoj osobi radi sastava tužbe i vođenja postupka.

N. T.

Prethodni članakNewsletter 12/2016
Sljedeći članakKrčko maslinovo ulje zaštićeno EU oznakom izvornosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.