Udaljenost moje kuće od deponija za otpad je oko 300 metara, ovdje živimo od 1969.g., a deponij se koristi od 1992.g. Već godinama pokušavamo da se deponij zatvori. Nedavno su odobrena sredstva za naknadu štete za sve stanare koji su udaljeni do 500 metara od deponija. Kada su popisivali stanare nas nije bilo kod kuće, a kad smo se javili u nadležnu službu rekli su nam da smo zakasnili. Imam li pravo na tu odštetu i kome da se javim?
Zakon o otpadu propisuje da vlasnici nekretnina koje su zakonito izgrađene, a nalaze se na udaljenosti do 500 metara od deponija za otpad, imaju pravo na novčanu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine, uz uvjet, da su vlasništvo nad nekretninom stekli prije početka gradnje odlagališta za otpad. Obveznik naknade štete je vlasnik deponija. U slučaju spora odluku o naknadi štete donosi nadležan sud. Trebate se javiti u Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada, ako je vlasnik deponija Grad. U protivnom trebate saznati tko je vlasnik, odnosno nositelj prava korištenja tog deponija, i od njega tražiti naknadu štete. Za poslove inspekcijskog nadzora nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakGrad Zagreb objavio potpore za primarnu poljoprivrednu proizvodnju
Sljedeći članakEU odobrila GMO proizvode
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.