Sudski sam se rastao s bivšom ženom 2007. godine – živjeli smo u bračnoj zajednici sedam godina u kojoj smo zajedničkim radom stvorili dva poslovna prostora i kupili građevinsko zemljište koje je na meni, a poslovni prostori na nju. Prostore smo kupili većim dijelom na kredit, a manjim od zajedničke ušteđevine. Sve smo to uredili i moja je firma poslovala u tom prostoru i otplaćivala najam njoj ili njenom obrtu. Kada sam još formalno bio u braku, ona je preuzela posjed promijenivši brave i sad je to sve na sudu za podjelu bračne stečevine. Zanima me, obzirom da sam ja uhodao posao koji je dobro zarađivao, kad se plati i kredit, a ona ga je preuzela, imam li ja kakvih prava na naknadu od te zarade za sve ove godine, jer trenutno teško živim i praktično sam bačen na ulicu.
Bračnom se stečevinom smatra sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka i sukladno važećem zakonu, tako stečena imovina dijeli se po pola. Sve što je supruga (ili njen obrt) stekla nakon razvoda braka njena je stečevina, jednako kao što je i prihod od vašeg trgovačkog društva sada vaš prihod, neovisno o tome tko je uhodao posao. Također, ukoliko je trgovačko društvo/obrt ostvarilo kakve prihode za vrijeme trajanja bračne zajednice (neovisno o tome na koga glasi) to je onda zajednička stečevina i dijeli se po pola, no potrebno je dokazati taj prihod na sudu. Pitanje posjeda je pak posebno pitanje koje se ne rješava u postupku podjele bračne stečevine. U slučaju da je supruga zabranila pristup u stan, kao i poslovne prostorije, bilo je potrebno podići tužbu za smetanje posjeda u roku od 30 dana od počinjenog smetanja, kako biste bili vraćeni u posjed do okončanja spora. U svakom slučaju, preporučamo da se obratite stručnoj osobi za vođenje postupka diobe bračne stečevine, obzirom da je riječ o kompliciranim i dugotrajnim postupcima, kao i radi konzultacija u svezi raspolaganja sa zemljištem u vašem vlasništvu.

N. T.

Prethodni članakKad mogu u mirovinu?
Sljedeći članakViše od pola milijuna kuna za rekonstrukciju i opremanje pogona za preradu mesa iz mjere 4 PRR-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.