Moja pokojna teta oporukom je ostavila svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu meni i mojoj braći. Oporuku je teta vlastoručno napisala i potpisala. Neka od unučadi njenih pokojnih sestara i djeca njenog pokojnog supruga iz prvog braka traže nužni dio. Koja su naša prava? Kuću koristi stanar prema potpisanom ugovoru s pokojnom tetom, ali nikom ništa ne plaća.
Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njegovi potomci te njegov bračni drug. Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali preci nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu
trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
Unučad pokojnih sestara Vaše tete, prema opisu u Vašem pismu, nema pravo na nužni dio, a niti djeca njenog pokojnog supruga iz prvog braka. Pravo na nužni dio imali bi potomci Vaše tete (njena djeca, unuci i sl.) te njezin bračni drug, a njeni roditelji (preko njih unuci njenih pokojnih sestara) samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Nakon smrti Vaše tete zakup kuće se nastavlja s nasljednicima ako nije drugačije ugovoreno. Neplaćanje zakupnine je razlog
za raskid ugovora. Korisnik kuće bi trebao iseliti ako je vrijeme na koje je ugovor zaključen isteklo.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako dobiti intenzivan miris vina na sortu
Sljedeći članakOtvorenje Plavog ureda- poduzetničkog centra Grada Zagreba
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.