Koliko je potrebno godina biti u posjedu nekretnine da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva na zemljištu ako je u zemljišnim knjigama upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske?
Način stjecanja vlasništva dosjelošću propisan je čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima. Članak 159. određuje da se na nekretninama dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako posjednik ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom stvari. Čl.159.st.2. određuje da samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću u vlasništvo stvar protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja. Stavak 3. određuje da samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo nekretninu protekom dvadeset godina neprekinutog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. članka 159. Dakle ako je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću na nekretnini Republike Hrvatske se može postati vlasnikom nakon dvadeset godina, a ako je posjed barem pošten samostalni posjed treba trajati četrdeset godina. O kvaliteti posjeda ovisi i vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću. Svaki posjed predstavlja zasebno pravno pitanje te se ne može na sve posjede primijeniti isti odgovor. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed) npr. ugovor, darovanje, nasljeđivanje i sl. Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle da bi se steklo vlasništvo na nekretninama Republike Hrvatske dosjelošću protekom 20 godina posjed mora biti zakonit, istinit i pošten. Dakle za utvrđivanje vremena koje je potrebno da steknete vlasništvo dosjelošću potrebno je prvenstveno utvrditi da li ste zakonit, istinit i pošten posjednik ili ste barem pošteni posjednik.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članak3,4 milijuna kuna iz Mjere 4 za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva
Sljedeći članakMilijun kuna iz IPARD-a za ruralni turizam u Istarskoj županiji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.