Prodajem kuću i zanima me mora li u oglasu za nekretninu biti naveden energetski razred.
Ako se oglas za zgradu koja se prodaje objavljuje u medijima, tada je potrebno u oglasu navesti i energetski razred te zgrade i to je odgovornost vlasnika. Kazne za agencije nisu propisane, ali agencija-posrednik u prometu nekretnina ovlašteni je posrednik nekretninama i kao takav je dužan poznavati važeće propise koji se odnose na područje njezine djelatnosti (u ovom slučaju propise koji se odnose na obvezu posjedovanja energetskog certifikata zgrade) te ih predočiti stranci koja koristi njezine usluge. To ne vrijedi za zgrade koje su izuzete od obveze energetskog certificiranja. To su zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Ta površina čini ukupnu ploštinu neto podne površine grijanog dijela zgrade, što znači da se, na primjer kod stana, zbrajaju sve ploštine prostorija – soba, kuhinje, kupaonice, WC-a, hodnika i ostave. Negrijani dijelovi zgrade, primjerice tavan, podrum, stubište, lođe i terase, ne ulaze u tu površinu.

V. L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovlačenje proizvoda: Živi školjkaši- dagnje
Sljedeći članakRadovi na privatnom zemljištu od strane vodovoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.