Rođena sam 20. 10. 1951. i ove godine navršila sam 60 godina starosti. lmam 21 godinu i 1 mjesec mirovinskog staža (poljoprivrednog). Kada stječem pravo na mirovinu po sada važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju i kolika će biti mirovina?
Prema članku 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju ispunit ćete uvjete za starosnu mirovinu s obzirom na to da ste rođeni 20.10.1951. u 2012. godini kada navršite
60 godina i 6 mjeseci života, tj. 20.4.2012. Visina mirovine ovisi o osnovicama na koje se plaćao doprinos za mirovinsko osiguranje, pa se tada obratite nadležnoj područnoj službi za mirovinsko osiguranje kod koje ste osigurani kako bi Vam izračunali pripadajuću svotu mirovine, odnosno priznali pravo na mirovinu nakon ispunjavanja navedenog uvjeta za mirovinu, tj. 20.4.2012. Radi informativnog obračuna možete se obratiti ranije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodloga za limun
Sljedeći članakGospodarski susret u koprivnici-EU-fondovi za poljoprivrednu i prehrambenu tehnologiju
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.