Otac je darovnim ugovorom ostavio, kao jedini vlasnik, svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu mojoj nećakinji. Brat se pobunio i prisilio ga da taj ugovor raskine “sporazumno”, iako to nećakinja nije potpisala. Po tom novom ugovoru brat bi trebao biti vlasnik nekretnina i pokretnina. Imaju li ostala djeca nekakva prava na zakonski dio i tko je sada vlasnik te čestice?
Vaš otac može slobodno raspolagati imovinom u svojem vlasništvu, pa tako i sklopiti ugovor o darovanju s osobom po svom izboru. Vi možete pokušati poništiti taj ugovor. Prigovor, žalba ili upravni spor, ne mogu se izjaviti protiv ovakvog ugovora, već je moguće jedino pokrenuti sudski postupak radi poništenja ugovora. U tome ćete uspjeti ako ugovor sadržava elemente zbog kojih je bio ništetan (protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva) ili pobojan (npr. postoje mane volje – prijetnja, sila i sl.). Za procjenu da li ugovor ima navedenih nedostataka svakako bi trebalo angažirati stručnu osobu. Čak i ako je vaš otac raspolagao svom svojom imovinom, poslije njegove smrti sva djeca vašeg oca i njihov bračni drug imaju pravo na nužni dio. Nužni dio je jedna polovica od dijela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio svakog nasljednika obuhvaća i darove koje je ostavitelj (Vaš otac) učinio jednom od nasljednika. To znači da ćete u ostavini vi i drugi nužni nasljednici moći tražiti da se predmet ovog darovnog ugovora uračuna u vrijednost ostavine te iz njega dobiti svoj nužni dio.

N. T.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProdaja naslijeđene kuća s više vlasnika
Sljedeći članakKakav je križanac kupine i maline?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.