Vlasnik sam okućnice i voćnjaka koje sam naslijedio od predaka. Okućnica i voćnjak su ograđeni s jedne strane žičanom ogradom, a s druge strane živicom. Živicu orezujem, u živici se nalaze rupe kroz koje kokoši odlaze u susjedno dvorište. Želio bih živicu iskrčiti te na njeno mjesto postaviti žičanu ogradu, ali se susjed tome protivi, i traži da mjernik utvrdi točnu među. Mogu li ja ukloniti svoju živicu i na to mjesto postaviti žičanu ogradu?
Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika, nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište. Ukoliko se živica nalazi na vašem zemljištu možete je iskrčiti i na njeno mjesto na svojem zemljištu postaviti žičanu ogradu (ako je ograda viša od 1.60 metara trebate tražiti lokacijsku dozvolu od nadležne službe). U vašem slučaju međa ne bi trebala biti sporna jer se ograda i živica nalaze na istom mjestu već godinama. Ako susjed smatra da postoji spor oko međe, može kod nadležnog suda pokrenuti postupak za uređenje međe tijekom koje treba dokazati gdje se nalazi međa. U tom postupku, ako nema suglasnosti stranaka o međi, međa se određuje po posljednjem mirnom posjedu ili odluku donosi sud koji će poštovati posljednji mirni posjed. Kako vam susjed do sada nije sporio među odnosno posjed, teško će dokazati da se međa nalazi na nekom drugom mjestu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBezobzirna nevjenčana supruga
Sljedeći članakPrve isplate mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.