Supruga je preminula, a prije toga je imenovala kao nasljednika svoje imovine nevjenčanog supruga s kojim je živjela posljednjih dvadeset godina. Postoji li mogućnost da se ispravi ostavina iza njenog supruga? Nevjenčani supružnici nisu živjeli na istoj adresi, već su jedan drugom dolazili u kuću – ima li to utjecaja na nasljeđivanje?
Dvadeset godina nakon što je proveden ostavinski postupak u kojem su se nasljednici prihvatili određenog dijela imovine i nakon smrti tih nasljednika nije izgledno izmijeniti odluku o nasljeđivanju. Posebno ako je ostavinska rasprava provedena prije stupanja na snagu odredbi po kojima se predmnijeva da su bračni drugovi suvlasnici imovine stečene u braku svaki u 1/2 dijela. Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Osobe bi trebale živjeti u životnoj zajednici, a ne svaka u svom domaćinstvu i povremeno se posjećivati. Nasljednici mogu tokom ostavinskog postupka tvrditi da nije postojala izvanbračna zajednica te će ih javni bilježnik koji vodi postupak uputiti da kod nadležnog suda dokažu svoje tvrdnje. Ukoliko je ostaviteljica oporukom ili na drugi način raspolagala svojom imovinom za života i ostavila je izvanbračnom drugu tada nasljednici imaju sužene mogućnosti osporavanja prava na nasljeđivanje.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članak3,7 milijuna kuna za izgradnju gljivarnika iz IPARD-a
Sljedeći članakRezultati provedenog inspekcijskog nadzora mesa u 10 odobrenih objekata koji opskrbljuju trgovačke lance u Republici Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.