Vlasnik sam OPG-a i kada moram i kada ne izdavati račun kod prodaje mojih proizvoda?
Vezano uz obvezu izdavanja računa, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nema zakonsku obvezu izdavanja računa za prodaju svojih proizvoda kako na tržnici tako i na veletržnici. Ukoliko izdaje račun mora ući u registar poreznih obveznika i plaćati paušalni porez – najmanji iznos je 1.500,00 kuna godišnje, a blok računa mora se ovjeriti na Poreznoj upravi. Ukoliko kupcima izdaje otkupni blok prema Poreznoj upravi nema nikakvih obveza (do prometa od 230 tisuća kuna), a kupac – trgovac za daljnju prodaju, restoran i sl., otkupnim blokom može pravdati svoj ulaz robe. Otkupnim blokom također ostvaruju se prava na izravna plaćanja za maslinovo ulje sukladno Pravilniku o izravnim plaćanjima (NN 25/12 čl. 25). Nastavno na određivanje tržišnih standarda za voće i povrće, a temeljem Pravilnika o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem (NN 9/10) u njega su se dužni upisati svi trgovci koji stavljaju na tržište svježe voće i povrće za koje je propisan tržni standard. Pri tome se trgovcem smatraju sve pravne i fizičke osobe koje posjeduju voće i povrće s ciljem njihovog izlaganja i stavljanja na tržište, uključujući i OPG-e (osim prijevoznika). Dakle, račun ne moraju izdavati, ali da bi mogli tržiti svoje proizvode uz Upisnik poljoprivrednih gospodarstava svi poljoprivrednici koji prodaju svoje voće i povrće dužni su biti upisani i u ovaj upisnik koji se vodi pri Ministarstvu poljoprivrede. Svi nabrojeni subjekti kad prodaju svoje proizvode na tržištu obvezni su ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete za pojedine oblike i načine prodaje, na mjestu prodaje isticati oznaku tvrtke ili nazive, voditi knjigu popisa (osim OPG-a), pridržavati se propisanog radnog vremena i sl.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakDrvena šupa za legalizaciju stvara problem
Sljedeći članak607 tisuća kuna iz IPARD-a za podizanje nasada jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.