Tridesetpet godina sam u braku, suprug se sada želi rastati. Živimo u kući koju je suprug naslijedio od svojih roditelja. U donjem dijelu kuće živi naš sin sa svojom obitelji, a gornji dio smo sagradili suprug i ja tokom braka. Imamo dosta nekretnina koje smo suprug i ja sagradili za vrijeme trajanja braka ali se sve nalaze na zemljištu njegovih roditelja. Sve nekretnine glase na suprugovo ime. Koja su moja prava nakon razvoda braka, nezaposlena sam petnaest godina, a imam pedeset godina.
Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svog bračnog druga. Zakonska obveza međusobmeđusobnog uzdržavanja bračnih drugova tereti ih za vrijeme postojanja braka, kao i nakon njegova razvoda. Ukoliko zadovoljavate navedene uvjete imate pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod. Nekretnine koje je vaš suprug naslijedio od roditelja predstavljaju njegovu posebnu imovinu koja ne ulazi u diobu bračne stečevine. Bračnu stečevinu dijelite na dva jednaka dijela osim ako se dogovorite drugačije. Dijeli se imovina koju ste stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice. Dakle gornji dio kuće te nekretnine koje ste sagradili na zemljištu roditelja ulaze u bračnu stečevinu dok zemljište na kojem su sagrađene pripada vašem suprugu kao imovina koju je naslijedio od roditelja.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakJamac i administrativna zabrana
Sljedeći članakOtpremnina zbog otkazivanja ugovora
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.