Vlasnica sam zemljišta zajedno sa svojim bratom koje bismo htjeli ponuditi nekom lancu trgovina ili sličnoj tvrtki da na njemu postave ploču sa svojom reklamom, te da nam plaćaju najam. Zemljište je na vrlo atraktivnoj lokaciji. Kako pravno riješiti taj posao, te plaćanje najma? Oporezuje li država taj prihod?
U Hrvatskoj postoje reklamne agencije koje se bave davanjem u zakup reklamnih površina svojim klijentima, tj. naručiteljima koji se žele na taj način oglašavati. Možete se obratiti nekoj od reklamnih agencija, te im ponuditi u zakup zemljište kojeg ste suvlasnica kako bi oni na njemu mogli postaviti reklamnu površinu, te ju davati u daljnji zakup. Trebali biste s klijentima sklopiti ugovor o zakupu predmetnog zemljišta. Predmetni ugovor trebali biste potpisati vi i vaš brat kao suvlasnici nekretnine. Ukoliko vaš brat ne želi potpisati takav ugovor, vi kao suvlasnica nekretnine možete dati u zakup svoj suvlasnički dio i bez pristanka svog brata. Također, osoba koja to od vas uzima u zakup mora za postavljanje reklamnog panoa dobiti odgovarajuće dozvole. Prihod od najma kao i svaki drugi prihod na temelju ugovora o zakupu ili najmu se oporezuje. Porez na najam i zakup nekretnina određen je Zakonom o porezu na dohodak kao dohodak od imovine i imovinskih prava. To znači da se oporezuje ovisno o iznosu kojeg primate, kao dohodak, primjenom odgovarajućih poreznih stopa (15%, 25% itd.). Kod dohotka ostvarenog temeljem naj ma ili zakupa nekretnine priznaju se izdaci koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima u visini od 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine. Prema rješenju Porezne uprave, predujam poreza plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

G. L.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 320
Sljedeći članakGnojidba pitanje br. 21
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.