Vlasnik sam dvojne kuće (kat kuće), no susjed je nedavno prodao svoj donji kat, a novi kupac ima u planu donji kat prenamijeniti u dva poslovna prostora. Ima li novi vlasnik pravo otvaranja bilo kakvog obrta bez moje suglasnosti, te (vjerojatno) njegovim djelovanjem ugrožavati moj mir – kome se obratiti u svezi ovog problema.
Prenamjena prostora iz stambenog u poslovni je moguća. Ovisno o vrsti djelatnosti kojima se susjed misli baviti, za neke je potrebna sva nova dokumentacija, od lokacijske i građevinske dozvole, novog elaborata i upisa u zemljišne knjige, uporabne dozvole, kao i novih zahtjeva kojima će se ostvariti minimalni tehnički uvjeti, a eventualno i dodatno parkirališno mjesto i prilaz za invalide; sve pod uvjetom da je u skladu s prostornim planom. Tada se od vas kao susjeda traži suglasnost, koju možete uskratiti, no ako je uskratite neosnovano susjed vas ima pravo tužiti. Međutim, za neke vrste djelatnosti (ured i sl.) nije potrebna prenamjena, te u tom slučaju neće se tražiti vaša suglasnost. Za sve detalje obratite se nadležnom uredu za prostorno uređenje. Ako susjedov posao ometa mir, odnosno proizvodi buku iznad dopuštene, možete ga prijaviti policiji i pozvati inspekciju, no ako je sve u dozvoljenim granicama, nažalost nemate mogućnosti nikome ga prijaviti.

M. K., dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObjavljen natječaj za podmjeru 9.1.1
Sljedeći članakOdržan Doručak s hrvatskih farmi i 12. Savjetovanje za uzgajivače goveda u RH
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.