Koliki je otkazni rok privremene nesposobnosti za rad (bolovanja)?
Prema čl. 113. st. 2. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13.) otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, što znači da se u slučaju bolovanja otkazni rok produžuje za onoliko dana koliko traje privremena nesposobnost za rad. U slučaju kada se ugovor o radu prekida istekom roka ugovora o radu na koji je sklopljen (primjerice, ugovor o radu na određeno vrijeme) primjenujuje se članak 38. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13). To znači da do isteka otkaznog roka odnosno do odjave s obveznih osiguranja, poslodavac radniku u slučaju bolovanja treba isplatiti naknadu plaće za vrijeme bolovanja ako ono traje do 42 dana. U slučaju kada bi za vrijeme otkaznog roka bolovanje premašilo 42 dana, od 43. dana naknadu plaće isplaćuje HZZO na svoj teret. Odnosno, u slučaju privremene nesposobnosti za rad koja je nastala za vrijeme otkaznog roka treba postupiti kao i u slučaju bilo kojeg drugog bolovanja.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakLjubavna rolada
Sljedeći članakObustava isplate mirovina kod zaposlenja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.