Pročitao sam u jednim dnevnim novinama da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestaje postojati pravo služnosti za državne tvrtke i da one ne mogu više steći bilo kakvo pravo dosjelošću. Na nekretnini mog oca još od 1978. g., odmah iza kuće sagrađena je trafostanica i nalazi se betonski stup, a na drugoj nekretnini se nalaze stupovi od dalekovoda. Sve mi to smeta kad obrađujem nekretninu. Da li imam pravo na naknadu za smetanje posjeda, da li postoji opasnost od zračenja?
Ne mogu Vam kao pravnica odgovoriti na pitanje postoji li opasnost od zračenja trafostanice i dalekovoda – za odgovor na to pitanje trebate se obratiti stručnjacima koji se bave tom problematikom. Pravo služnosti i dosjelosti je institut koji postoji više od sto godina, a u RH je propisan Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ista i slična prava postoje i u drugim zemljama Europske unije te ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ta prava ne prestaju. HEP je stekao pravo služnosti na vašoj nekretnini, jer istu temeljem građevinske dozvole koristi više od 30 godina. Imate pravo na naknadu štete koju bi radnjama na nekretnini izazvao HEP, odnosno njegovi radnici.

Daniela SUKALIĆ, dipl.iur.

Prethodni članakKako utvrditi vrijednost troškova?
Sljedeći članakKokošje gnojivo Fertor i njegova upotreba
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.