Dvadeset godina sam u braku, sada se želim rastati zbog nemogućih životnih uvjeta, ponižavanja i psihičkog maltretiranja. Imam više od pedeset godina i nezaposlena sam. Suprug je u mirovini. Posjedujemo zajedničku kuću i nešto zemlje. Zanima me treba li mi suprug plaćati uzdržavanje jer ja nemam nikakvih primanja.
Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svog bračnog druga. Zakonska obveza međusobnog uzdržavanja bračnih drugova tereti ih za vrijeme postojanja braka, kao i nakon njegova razvoda. Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod. Iznimno ako u parnici za razvod nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od 6 mjeseci od prestanka braka ako su pretpostavke za uzdržavanje (nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti) postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod i trajale  bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje. Neimanje dovoljno sredstava za život znači da bračni drug uopće nema prihoda ni ikakve zarade (plaća, mirovina, renta i sl.) ili je ona nedostatna ili imovinu nema, a ako ima imovinu, ona mu ne donosi materijalnu korist (npr. najamnina, zakup i sl.). Uz to prosuđuje se i nesposobnost za rad, tj. postojanje subjektivnih okolnosti koje ga sprječavaju da se zaposli (npr. dob, bolest, invaliditet i sl.) ili ako one nisu prisutne, potrebno je da se bračni drug ne može zaposliti adekvatno svojoj kvalifikaciji i zvanju. Dakle, ako pokrećete postupak za razvod braka uz tužbeni zahtjev za razvod braka trebate podnijeti i tužbeni zahtjev za uzdržavanje, a tijekom postupka trebate dokazati da postoje pretpostavke da ostvarite to pravo (nemate dovoljno sredstava za život ili ih ne možete ostvariti iz svoje imovine, a niste sposobni za rad ili se ne možete zaposliti).

Prethodni članakIzgubljena parnica i što dalje?
Sljedeći članakMože li se provesti ovrha nad imovinom OPG-a?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.