Nakon što je održana ostavinska rasprava iza mog pokojnog oca saznao sam da njegova sestra koja živi s nama od 1976. g. ima 1/6 dijela u svim nekretninama. Moj otac nije imao nikakav ugovor o doživotnom uzdržavanju sestre, ona je invalid od 1997.g. i ima 81 godinu. Kako da najlakše riješim nastalu situaciju?
Ukoliko uzdržavate tetu (očevu sestru) predlažem vam da s njom zaključite ugovor o doživotnom uzdržavanju. Na temelju tog ugovora ćete biti dužni uzdržavati tetu (to i sada činite samo niste obavezu sročili u pismenom obliku), a ona će vam zauzvrat nakon svoje smrti ostaviti svoju imovinu. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju postajete vlasnik nekretnina tek nakon tetine smrti. Ugovor treba sastaviti odvjetnik, teta treba ugovor potpisati, da bi ugovor bio valjan treba ga potvrditi javni bilježnik ili sudac općinskog suda na čijem području teta ima prijavljeno prebivalište. Ovjera takvog ugovora je puno povoljnija u Općinskom sudu nego kod javnog bilježnika jedino se duže čeka na ovjeru. Ako vam se žuri onda ugovor ovjerite kod javnog bilježnika. Ako je teta nepokretna ili teško pokretna javni bilježnik ili sudac će na vaš zahtjev doći ovjeru provesti u kućanstvu gdje teta živi. Naravno sve to pod pretpostavkom da je teta dobrog psihičkog zdravlja, da nije dementna i sl. Postoji i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kod kojeg postajete vlasnik nekretnina nakon potpisa ugovora, ali imate obavezu tetu uzdržavati do njene smrti (procedura ovjere je ista kao i kod ugovora o doživotnom uzdržavanju). Također možete sklopii i ugovor o darovanju kojim vam teta daruje svoj dio nekretnina. Kod ugovora o darovanju postajete odmah vlasnik tih nekretnina i nemate nikakvu obavezu o udržavanju tete. Odluku o vrsti pravnog posla koji ćete sklopiti najbolje da donesete nakon što se savjetujete s odvjetnikom koji će vam dati detaljnije upute na temelju svih detalja koje ćete mu iznijeti, a koji su potrebni za sklapanje navedenih pravnih poslova.

Daniela SUKALIĆ, dipl.iur.

Prethodni članakKako prodavati voće na OPG-u?
Sljedeći članakPovjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.