Susjeda je u svom dvorištu posadila biljku „tekoma“, koju je usmjerila na moju ogradu uz koju je stavila drvenu rešetku da bi se biljka mogla po njoj penjati, ali se biljka manjim dijelom penje po toj rešetki, a većim dijelom po mojoj fasadi. Na fasadi ostaju tragovi od biljke, pa sam zamolio susjedu da biljku makne s fasade, ali se ona oglušila. Što mogu poduzeti?
Ukoliko biljka prouzroči štetu na vašoj fasadi možete od susjede tražiti naknadu štete u postupku pred nadležnim općinskim sudom. Također možete putem suda tražiti zaštitu posjeda, odnosno tužiti susjedu zbog smetanja posjeda nekretnine uz istovremeni prijedlog sudu da donese tzv. privremenu mjeru kojom će sud susjedi odrediti rok u kojem biljku treba maknuti fasade. Rok za zaštitu posjeda pred sudom prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada ste za smetnje saznali, a najkasnije godinu dana od dana smetanja. Sud će u svojoj odluci utvrditi čin smetanja, naredit će uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabraniti takvo ili slično smetanje ubuduće. Bilo bi dobro da prije nego što pokrećete takav postupak ipak pokušate sa susjedom dogovoriti da se spor riješi mirnim putem, jer pokretanje postupka iziskuje dodatne troškove. Također bi bilo dobro da prije pokretanje postupka načinite fotografiju na kojoj se vidi da biljka za oslonac koristi vašu fasadu jer se može dogoditi da, kad primi tužbu, susjeda biljku odvoji od fasade, pa će vam u tom slučaju biti teško dokazati svoje tvrdnje.

D. S., dipl. iur.

Prethodni članakSmije li se mošt bojiti plodom bazge?
Sljedeći članakPrilog broja:Sjetva okopavina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.