Otac i majka su mi umrli u kratkom vremenu i uskoro imam ostavinsku raspravu za kuću i zemljište koje dijelim s još dvije sestre. Želio bih znati što ako se odreknem svojeg dijela u korist osobe koja nije član obitelji (djevojka)? Napominjem također da nema oporuke.
Nasljednog se dijela možete odreći i tada se uzima da niste ni postali nasljednik, pa ostali nasljednici nasljeđuju na jednake dijelove kao da Vas nema (po 1/2). Ako imate djece, možete se odreći nasljedstva samo u svoje ime, a ne u ime svojih potomaka, onda oni stupaju na Vaše mjesto. Ustupiti nasljedni dio možete samo nekome od sunasljednika (u Vašem slučaju, sestrama ili jednoj od njih dvije). U toj kategoriji nije Vaša djevojka. Ako želite da Vaš dio u konačnici ima Vaša djevojka,
možete joj nakon provedene ostavine (gdje prihvaćate svoj po zakonu nasljedni dio) darovati to što biste dobili. Ali u tom slučaju, ona bi morala platiti porez na darovano.

Prethodni članakKraj mliječnih kvota nakon 31 godine
Sljedeći članakBayer Agro Dani 2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.