Nositelj sam OPG-a u kojem uzgajam krizanteme i ostalo cvijeće, a želja mi je za dan Svih svetih, uz rezano cvijeće prodavati i aranžmane izrađene od vlastitog cvijeća, no nikako ne mogu od nadležnih službi dobiti odgovor koja je procedura i koji pravilnik. U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kažu da to spada pod dopunsku djelatnost OPG-a i da se tako i registriram. U istom uredu referent kaže da to nije dopunska djelatnost i da mogu aranžmane prodavati bez ograničenja, u Poreznoj upravi kažu da moram imati otvoren obrt, platiti paušalni porez, kupiti cvijeće od sebe , položiti aranžerski tečaj i tako prodavati, dok u Savjetodavnoj službi kažu da je obrt besmislica i da se to sigurno tako ne radi. Svugdje isto-idite negdje drugdje, ne znaju kamo, ne znaju točno, nikakav papir nisam mogao dobiti na koji bih se pozvao u slučaju eventualnih problema s inspektorima. Kome se treba obratiti ili na koji zakon se pozvati, tj.pravilnik jer me izluđuje neznanje
Ne mogu shvatiti nekompetentnost institucija koje ste kontaktirali, tim više jer vi kao porezni obveznik indirektno financirate i rad navedenih institucija putem uplate obveznih davanja za vaš OPG. Obzirom da na OPG-u uzgajate vlastito cvijeće logično je da imate mogućnost isto i prodavati bilo kao rezano cvijeće, bilo kao aranžmane izrađene od vlastitog cvijeća. Obzirom da je odredbom članka 3. stavkom 1. točkom 2.7. Pravilnika o dopunskim djelatnostima na OPG-u (NN 76/14.) omogućena dopunska djelatnost izrade proizvoda od svježeg i sušenog cvijeća i drugog bilja povezano sa zanimanjima tradicijskih obrta i/ili tradicijskim vještinama mišljenja smo da nema zapreke da istu obavljate. Međutim, potrebno je da za navedenu djelatnost budete upisani u Upisnik dopunskih djelatnosti pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, s time da sugeriramo da ih kontaktirate na adresi: Ulica grada Vukovara 269 d, 10 000 Zagreb, tel. 6002-700. Također vam u privitku šaljemo link na obrazac za prijavu u Upisnik dopunskih djelatnosti pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako slijedi:
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=4&ved=0CCsQFjAD&url=http%3A%2F%2Fwww.apprrr.hr%2FDownload.ashx%3FFileID%3D6b0249fc-0192-41f2-959a-596d7ab8aaf2&ei=fnU5VJKUIITlaOHpgfAP&usg=AFQjCNHjpqKfUz7_2C_eQ_0iJ8tx1GH3FA&sig2=0XN_qMP_8wIkURhP9wKkw&bvm=bv.77161500,d.bGQ

A.V., mag. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTko smije biti upisan kao član OPG-a?
Sljedeći članakLegalizacija tavan za stabeni prostor
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.