Kuća je sagrađena 1830. g. i okružena borovima, arišima, divljim kestenima. Naš susjed je od bivšeg vlasnika naše kuće kupio dio parcele i na taj način je dio borova ostao samo 1,5 metara od međe. Susjed traži da srušimo borove što smo odbili jer smo zbog tog parka kuću i kupili. Da li moramo srušiti borove jer na visini od tri metra prelaze na njegovo dvorište ili trebamo samo porezati grane koje prelaze k susjedu? Susjed je postavio dimnjak za centralno grijanje uz svoju kuću koji je udaljen od naše međe 1,20 metara, dim nam ulazi u kuću i sumnjamo da je dimnjak neispravan, možemo li nešto poduzeti da sanira dimnjak ili da ga premjesti?
Prema količini vaših problema sa susjedom možda je najbolje da se preselite. Borove niste dužni srušiti osim ako susjedu nanose štetu. Grane koje prelaze preko međe u zračni prostor susjedove nekretnine ima pravo porezati susjed, ali bi bilo bolje da to učinite sami. Za štetu koju na susjedovolj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane vašeg drveća, susjed može tražiti naknadu štete, a može iz svoje nekretnine istrgnuti žile i korijenje. Susjed nije smio postaviti dimnjak tako da iz njega dim, čađa i neugodni mirisi dopsiju na vašu nekretninu, postoje propisi koje treba poštovati prilikom izgradnje dimnjaka za centralno grijanje. Također možete zatražiti od dimnjačara da provjeri ispravnost susjedovog dimnjaka. Možete od susjeda tražiti da otkloni dimnjak, a ako to ne želi učiniti možete kod nadležnog suda pokrenuti postupak u kojem će sud narediti susjedu da premjesti dimnjak.

D. S., dipl.iur.

Prethodni članakMinistar Tomislav Tolušić sastaje se s izvanrednim povjerenikom koncerna Agrokor Antom Ramljakom
Sljedeći članakZakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u javnoj raspravi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.