Kad su se moji baka i djed (tatini roditelji) preselili u stan, tati su ostavili kuću u kojoj sada živimo. Naime, baka i djed su darovnim ugovorom darovali tati tu kuću, ali u gruntovnici to nije prevedeno na njega nego još glasi na baku i djeda. Prošle godine su se moji roditelji rastali, mama je otišla i traži da ju isplatimo koliko je ona uložila u kuću. Ona od uvođenja centralnog grijanja i popravka stepenica nema niti jedan račun kojim bi to dokazala, ali ipak sa svojom odvjetnicom na sudu traži da joj isplatimo 100.000,00 kn. Isto tako navodi i da je tata nezaposlen i da joj on to ne može isplatiti pa traži da se kuća proda i da se podijele novci. Ima li ona to pravo obzirom da tata ima darovni ugovor, a cijela naša kuća još uvijek glasi na baku i djeda? Može li ona sudski dobiti rješenje da se kuća proda? Mi bi praktički ostali bez krova nad glavom. A isto tako je tužila baku i djeda i od njih traži da joj upišu 1/2 vlasništva kuće.
Pretpostavljamo da vaša majka svoj tužbeni zahtjev temelji na potraživanju dijela nekretnine, za koju smatra da je dio bračne stečevine. Međutim, sukladno Obiteljskom zakonu, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Nadalje, imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a vlastitom se smatra i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na temelju darovanja. Stoga je vaša kuća isključivo vlasništvo vašeg oca, iako vanknjižno. Nadalje, da bi ostvarila svoj tužbeni zahtjev, vaša majka treba dokazati da je uložila određena sredstva u predmetnu nekretninu, što će biti teško ako, kako navodite, nema materijalnih dokaza (računi, bankovni prijenosi novaca izvođačima radova i sl.), a uz to potrebno je procijeniti vrijednost svih radova za koje ona tvrdi da ih je financirala te ih umanjiti za koristi koje je ona imala iz toga. Napominjemo da će to biti složen i dugotrajan postupak. No čak i da uspije u parnici, vaša majka ne može automatski tražiti da se kuća proda, već eventualno ima pravo ići ovrhom na svu očevu imovinu, uključujući i kuću, iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti. Važno je naglasiti da majka nema pravo na polovinu vlasništva kuće, već samo eventualni regresni zahtjev za sredstava koja je uložila. Nadalje, nije jasno koji zahtjev vaša majka potražuje od bake i djeda. Pretpostavljamo da je riječ o tužbi za utvrđenje da je suvlasnik predmetne nekretnine. Na temelju podataka koje ste ovdje iznijeli smatramo da ne bi mogla uspjeti s tim zahtjevom u parnici, obzirom da neketnina nije bračna stečevina. U svakom slučaju, preporučamo vam angažirati odvjetnika u oba predmeta, obzirom je riječ o složenim postupcima.

M. K. dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak29. svibnja – zadnji dan za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva
Sljedeći članakTužba za zaštitu posjeda
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.