Poslije smrti roditelja moja supruga i njezina sestra naslijedile su nekretnine 1/2 -1/2. Na ostavinskoj raspravi žena je uzela samo 1/3 svega, dogovorile su se da će kuću prodati jer ni jedna u njoj ne živi. Mi živimo 100 km dalje, a sestra u istome mjestu. Sada sestra iznajmljuje kuću i ne želi ni čuti o prodaji, a ne želi ni isplatiti ženin dio. Kako riješiti ovu zavrzlamu?
Potrebno je pokrenuti sudske postupke razvrgnuća suvlasništva. Ako ne bude išlo fizičkom
podjelom, sud će staviti nekretninu na prodaju, pa će se podijeliti novac. Pri takvim prodajama obično se postižu niže cijene, ali kupac može biti i netko od suvlasnika. Zbog relativno velikog udjela pojedinih suvlasnika (1/3 odnosno 1/2) sud vrlo vjerojatno neće prihvatiti podjelu isplatom, budući da je takva podjela predviđena samo kad postoje osobito opravdani razlozi. Da bi se strana koja koristi kuću lakše odlučila za razvrgnuće, suvlasnik koji ne koristi kuću treba naplaćivati korištenje srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. Dakle, suvlasnik 1/3 ima pravo na 1/3 najamnine za cijelu kuću, ali je dužan sudjeloveti u istom omjeru i u održavanju koje ne proizlazi iz svakodnevnog korištenja (npr. krovište, fasada). Ta najamnina može se također utvrditi sudskim putem u posebnom postupku i utjerati ovrhom, ako ne ide drugačije. Već po samom pokretanju ovih sudskih postupaka druga strana obično počne razumnije razmišljati.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako dokazati vlasništvo nad stanom u kojem živimo?
Sljedeći članakKako najbolje određenom djetetu ostaviti nasljedstvo?
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.