Prošao sam u natječaju grada za sufinanciranje fasada od fonda za energetsku učinkovitost gdje po glavnom projektu izolacija na kuću ide minimalno 14 cm stiropor + fasada. Kuća je građena 1980 g. i uređena je međa po mapnom stanju tako da je kuća odmah do međe sa susjedom i on mi ne dopušta ni centimetra preko međe, a sada je kuća na međi. Da bi ostvario energetsku učinkovitost od strane fonda moram staviti na sva 4 zida 14 cm stiropor. Što mogu učiniti ako susjed ne dopušta na svoju stranu od međe. Napominjem da je cijela ulica građena tako da je kuća spojena s kućom, a u mojoj situaciji kod susjeda je prvo dvorište nekih 10 m, a zatim njegova kuća. Može li mi susjed zabraniti fasadu? Ako ne može što učiniti da ga uvjerim?
Obzirom da se radi o sufinanciranju postavljanja fasade putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predlažemo ukoliko se ne možete dogovoriti s vašim susjedom, da se pismenim putem obratite Fondu te zatražite pomoć glede navedenog problema. Također sugeriramo da se obratite i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i to obzirom da se radi o problemu vezanom za vlasničke odnose, tj. da vam postavljanje fasade na među ne dopušta prvi susjed, a što je regulirano odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTužba za zaštitu posjeda
Sljedeći članakZa održavanje šuma 17 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja RH
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.