Godine 1969. kupio sam gradilište i na njemu sagradio kuću, tijekom gradnje gradilište sam ogradio kako je bilo određeno građevinskom dozvolom. Deset godina kasnije susjed je posadio ,,čemprese“ na samoj međi, iako sam se tome protivio. Živica od čempresa je narasla tako da se zaplela u žičanu mrežu moje ograde pa je zbog toga zahrđala i propala. Obnovio sam svoju žičanu ogradu, a prilikom obnove sam porezao susjedovu živicu koja je prelazila među. Susjed mi sada prijeti tužbom za smetanje posjeda i naknadu štete.
Možete porezati živicu koja prelazi među, odnosno sve grane koje se nalaze u zračnom prostoru iznad vaše nekretnine, grane možete zadržati za sebe i time ne smetate susjeda u posjedu niti ste mu dužni naknaditi štetu za odrezano granje. Naknadu štete možete tražiti vi od susjeda ako je zbog njegove živice nastala šteta na vašoj nekretnini ili ogradi.

D. S., dipl.iur.

Prethodni članakNeškodljivo zbrinjavanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja
Sljedeći članakSklopljeni ugovor o doživotnom uzdržavanju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.