Zanima me što sve učiniti i koje papire trebam da mogu prodavati jaja na tržnici iz uzgoja na obiteljskom gospodarstvu?
Vezano za vaš upit koji se odnosi na prodaju jaja na tržnici, u nastavku dajemo popis najvažnijih propisa koji reguliraju preradu i prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz vlastitih sirovina:
• Zakon o hrani (NN 46/07.)
• Pravilnik o vođenju Upisnika registriranih i odobrenih objekata, te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08., 55/09., 130/10.)
• Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10.)
• Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07., 27/08., 118/09.)
• Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla (NN 99/07., 28/10.)
• Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/10.)
• Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN 74/08., 156/08., 89/10.)
• Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 63/11.) Objekti u kojima OPG-i prerađuju mlijeko i mliječne proizvode (npr. jaja) su u nadležnosti Uprave veterinarstva Ministarstva poljoprivrede.
Razlikujemo prodaju:
Bez registracije primarnih proizvoda isključivo na mjestu proizvodnje (na kućnom pragu) i u količini do:
• 12.000 litara mlijeka godišnje (sirovog),
• 50 jaja dnevno i
• sve količine pčelinjih proizvoda
Registrirani objekti – vlastitog mlijeka isključivo u svježi kravlji sir i vrhnje, s time da je prodaja moguća na mjestu proizvodnje (na kućnom pragu), u vlastitoj turističkoj ponudi u sklopu ugostiteljskog objekta (seoski turizam), na tržnicama ili prodajnim izložbama u svojoj ili susjednoj županiji Objekti odobreni pod posebnim uvjetima (obiteljske mini sirane) – u njima OPG prerađuje vlastito mlijeko u sve vrste mliječnih proizvoda, a njihova prodaja je moguća:
• na mjestu proizvodnje (na kućnom pragu)
• u vlastitoj turističkoj ponudi u sklopu ugostiteljskog objekta (seoski turizam)
• na tržnicama ili prodajnim izložbama
• u ugostiteljskim objektima
• u trgovinama koji prodaju proizvode krajnjem potrošaču
I na kraju, upućujemo na odredbe Pravilnika o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 76/14.) kojim je regulirana mogućnost da OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na malo krajnjem potrošaču fizičkoj osobi i to kroz prodaju na vlastitom gospodarstvu, te izravnom prodajom na malo izvan prodavaonice.
Izravna prodaja na malo se može obavljati na sljedeće načine:
1. na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
2. na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
3. na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, i sl.,
4. prigodna prodaja na sajmovima, izložbama i sl.
5. prodaja putem automata,
6. pokretna prodaja i dostava do potrošača,
7. prodajom na daljinu (putem – interneta, telefona, kataloga, TV prodaja, radio oglas i sl.),
8. prodaja na vlastitom prodajnom kiosku OPG-a,
9. prodaja na prostoru vlastitog OPG-a.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uknjižiti u gruntovnicu?
Sljedeći članakKako se oralo u Međimurju?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.