Sestra je živjela u bračnoj zajednici s pokojnim suprugom 26 godina, a razveli se sudskim putem 2008 g. Za vrijeme trajanja bračne zajednice, rodile su im se dvije kćeri i sagradili su obiteljsku kuću, koju su nakon njihovog razvoda darovali kćerima i to tako da je svakoj darovana polovica obiteljske kuće, a oni su kao roditelji zadržali pravo doživotnog uživanja svaki u jednoj polovini kuće. Te 2008. g. nakon što su se rastali, njen suprug podigao je u banci kredit bez da je to ona znala, i to na iznos koji joj do danas nije poznat jer joj dotična banka nije htjela reći o kolikom iznosu je riječ, već da ga nastavi otplaćivati u određenim anuitetima. Na ime pokojnika stižu opomene zbog neplaćanja anuiteta, te sestra ne zna što da radi, boji se za budućnost svoje djece i svoju, te što može biti s njihovom kućom. Iako se sestra rastala, unatoč tome nastavila je živjeti u izvanbračnoj zajednici (u istoj kući), sve do smrti supruga (1.11.2013.g.). Po smrti bivšeg supruga, sestra je pokrenu
Zakon o nasljeđivanju (NN br. 48/03., 163/03., 35/05. i 127/13.) razlikuje samo dvije vrste nasljeđivanja i to temeljem oporuke, odnosno temeljem zakona, pa da je u vašem slučaju provedeno nasljeđivanje primjenom zakona, jer u trenutku smrti ostavitelja s jedne strane nije postojala oporuka, a s druge strane nije više postojala niti bračna zajednica. Međutim, provedbom ostavinskog postupka nakon smrti ostavitelja njegovi nasljednici stječu ne samo prava nego i obveze. Međutim, što se tiče obveze vaše sestre kojoj je priznata vanbračna zajednica u sudskom postupku, da nastavi s otplatom kredita, mišljenja smo da to nije bila dužna učiniti, jer dugovanje, odnosno kredit njezinog pokojnog supruga nije niti bio predmet ostavinske rasprave, osim ako je banka pokrenula, tzv. postupak u svezi naknadno pronađene imovine. Kod navedenog uzimam rezervu i to obzirom da nemate uvid u navedeni kredit, tj. uvjete njegovog sklapanja (npr. tko su bili jamci kredita, na koji je način kredit osiguran radi naplate itd.). Naime, možda je pokojni suprug podigao navedeni kredit na način da je za otplatu istog dao hipoteku na postojeću nekretninu. Stoga vam u svakom slučaju sugeriram da kao prvo izvadite novi važeći izvadak iz zemljišnih knjiga pri nadležnom sudu kako biste vidjeli da li na navedenoj nekretnini u izvatku postoji bilo kakav teret. Što se tiče drugog pitanja banka ne može teretiti sestrine kćeri jer one s jedne strane nisu imale s bankom nikakav obvezno-pravni odnos glede kredita, te ujedno pretpostavljam da kuća nije bila sredstvo osiguranja za otplatu kredita za koju nitko od vas nije znao.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakObjavljen Pravilnik za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama
Sljedeći članakKonzumacija vina: Samo nek’ je domaće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.