Suprug i ja prije 6 g. odlučili smo u okolici grada Benkovca započeti s obnovom imanja, jer je sve bilo u jako derutnom stanju. Očistili smo gustirnu jer nema vodovodne ni kanalizacijske mreže. Šalju nam račune za odvoz odpada, slivne vode i dr., koje smatramo da nebi trebali plaćati, jer su spremnici za otpad (4) smješteni 15 metara od kuće, a sad su došli i ostali za papir, plastiku i staklo. Blizu je i potok u koji nesavjesni mještani bacaju smeće, a netko je izbetonirao dio na potoku prema našem imanju i kad su velike kiše voda teče prema našoj parceli. Općina je 3 puta ušla na naše imanje s druge strane puta, gdje su započeli projekt s postavljanjem vodovodnih cijevi i šahta preko naše parcele. Više smo puta pismeno putem odvjetnika upozoravali na nezakonite radnje, pa smo odlučili pokrenuti sudski spor, te po presudi je srušen samo šaht, a vjerujemo da su cijevi netaknute, te je ostavljeno smeće. Projekt je bio idejni, bez potrebne dokumentacije, a…
Obzirom da se radi o problemu koji niste uspjeli mirnim putem riješiti s gradom, sugeriram vam da glede naplate komunalnih usluga pogledate Odluku o komunalnom redu grada u kojem je navedena parcela kako biste vidjeli koje su obveze vas kao vlasnika nekretnine, odnosno gradske uprave glede naplate i zbrinjavanja komunalnog otpada. Međutim, što se tiče naplate ostalih komunalnih usluga, npr. hladne vode, električne energije potrebno je da kao potrošači imate sklopljen ugovor o korištenju navedene usluge, jer vam u suprotnom istu ne mogu naplatiti. Također vas ovim upućujemo da se glede naplate komunalnih usluga pismenim putem obratite Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, te zatražite tumačenje da li ste obvezni plaćati komunalnu naknadu za odvoz smeća, odnosno za slivne vode ukoliko navedenu uslugu ne koristite, odnosno jer vam ista nije dostupna. I na kraju, ako posjedujete materijalne dokaze u svezi nezakonitih radnji kontaktirajte osobno ili putem odvjetnika policiju, odnosno resorno Ministarstvo, te nadležnu građevinsku inspekciju, odnosno inspekciju zaštite okoliša, time da u odnosu na protuzakoniti ulaz na vašu nekretninu, možete sudskim putem podnijeti tužbu za smetanje posjeda gdje moraju ukloniti ne samo šaht nego i sve cijevi i uređaje koji se nalaze na vašoj nekretnini mimo vaše volje. Također, možete zatražiti i naknadu štete zbog izljeva voda na vašu parcelu zbog protuzakonitog betoniranja dijela potoka koja između ostalog predstavlja javno dobro. Naime, nadležno tijelo lokalne samouprave (Grad), može biti prekršajno kažnjeno ne samo ako je nešto protuzakonito učinilo, nego i ako je nešto propustilo učiniti, npr. kazniti nepoznatog počinitelja za betoniranje potoka, odlaganje otpada na tuđoj nekretnini itd.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakŠto može uzrokovati propadanje plodova jagode?
Sljedeći članakKreće isplata 22,7 milijuna kuna proizvođačima mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.