Prijeti mi ovrha. Koji dio mirovine može biti obuhvaćen ovrhom, mogu li otvoriti tajni račun i kako? Nisam vlasnik nekretnina, i može li se ovrha provesti na nekretninama čiji je vlasnik supruga?
Ako se ovrha provodi na mirovini, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj. Ako ovršenik ima mirovinu manju od prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj (iznos od 5.343,00 kn), od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine mirovine ovršenika odnosno ovrha se može provesti na 1/3 mirovine. Ne možete otvoriti tajni račun jer ovrhu na računima provodi Financijska agencija (FINA) koja prema Vašem OIB-u od svih financijskih institucija u Hrvatskoj dobiva podatak o Vašim računima, štednji, oročenjima i sl. Ovrha se protiv Vas može provesti na nekretninama koje nisu upisane u zemljišnim knjigama na Vaše ime (ako ste upisani samo kao posjednik u Katastru) ako ovrhovoditelj sudu podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava (npr. kupoprodajni ugovor iz kojeg se vidi da ste Vi vlasnik nekretnine). Ovrha radi naplate Vašeg dugovanja ne može se provesti na nekretninama čiji je vlasnik u zemljišnim knjigama Vaša supruga.

Prethodni članakMiris rakije po nagorjelosti
Sljedeći članakPočetak aktivnosti oko dodijele poljoprivrednog zemljišta stočarima bez javnog poziva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.