Obračunata mi je komunalna naknada za nekretninu kao za poslovni prostor iako nekretnina nije poslovni prostor. Jesam li dužan plaćati komunalnu naknadu za poljoprivredno gospodarstvo i za groblje?
Komunalnu naknadu su dužni plaćati svi vlasnici nekretnina na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, odnosno vlasnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta na području Grada. Komunalna naknada služi za financiranje, građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Dužni ste plaćati komunalnu naknadu jer se sredstva te naknade ne koriste samo za financiranje održavanja ulica i groblja već i za niz drugih potreba koje se odnose na komunalne potrebe naselja. Ako vaša nekretnina nije poslovni prostor trebate se obratiti Gradu – Upravnom odjelu za stambeno-komunalne djelatnosti i zatražiti da Vašu nekretninu označe drugačijom kategorijom, a ne poslovnim prostorom. Protiv rješenja kojim se utvrđuje visina komunalne naknade (ako niste njime zadovoljni) možete u roku od 15 dana od primitka tog rješenja uložiti žalbu Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalne djelatnosti Koprivničko-križevačke županije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPočetak aktivnosti oko dodijele poljoprivrednog zemljišta stočarima bez javnog poziva
Sljedeći članakKomplikacije s nekretninom i zabrana prilaska nekretnini
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.