Budući da se u određenim segmentima poslovanja s domaćim životinjama ne snalazim, molim vas da napišete koji zakonski propisi utvrđuju obvezu označavanja i registracije goveda u Republici Hrvatskoj?
Obveza označavanja i registracije goveda proizlazi iz odredbi Zakona o veterinarstvu (NN 41/07.), Pravilnika o obaveznom označavanju i registraciji goveda (NN 99/07., 41/08., 36/12.) i Pravilnika o provođenju obaveznog označavanja i registracije goveda (NN 108/13.), time da se posjednik goveda definira kao bilo koja fizička ili pravna osoba koja je odgovorna za životinju, stalno ili privremeno, uključujući i za vrijeme prijevoza ili na tržištu. Taksativno navedene, obaveze posjednika jesu: 1.) u slučaju uginuća životinje, posjednik mora Putni list predati ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, koja Putni list dostavlja Hrvatskom stočarskom centru u roku od sedam dana nakon uginuća životinje. 2.) kad se životinje izvoze u države koje nisu članice Europske unije, Putni list posljednji posjednik mora predati ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji na mjestu gdje je životinja otpremljena i koja Putni list mora dostaviti Hrvatskom stočarskom centru. Također uz iznimku prijevoznika, svaki posjednik životinja: a) mora voditi Registar goveda na gospodarstvu; b) mora izvijestiti Upravu o svim premještanjima na gospodarstvo i s gospodarstva, o svakom rođenju i uginuću životinje na gospodarstvu uključujući točne datume svih promjena, u roku od tri do sedam dana od njihovog nastanka; c) može zahtijevati produljenje navedenog roka, koji Uprava za veterinarstvo može produljiti u skladu s posebnim postupkom Europske komisije, a primjenjuje se u slučaju premještanja goveda na ljetnu ispašu na sezonski/zajednički pašnjak.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakPostupanje s hranom životinjskog podrijetla
Sljedeći članak13. listopada – zadnji dan za podnošenje zahtjeva za operacije 7.1.1.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.