Nakon smrti roditelja brat i ja smo trebali biti nasljednici kuće. Međutim, brat nije došao na ostavinsku raspravu i rješenje o nasljeđivanju glasi samo na mene, što je provedeno u Gruntovnici. Brat je u međuvremenu umro. Kako mogu polovicu kuće prepisati na bratove nasljednike: ženu i djecu? Da li zapisnikom o podjeli naslijeđene nekretnine kod javnog bilježnika ili na neki drugi način?
Bratovu polovicu kuće možete prenijeti na njegove nasljednike tako da kod nadležnog suda (pozivajući se na broj već provedene ostavine nakon Vaših roditelja) zatražite pokretanje tog ostavinskog postupka radi donošenja rješenja kojim će se rasporediti ostavinska imovina koja je nakon smrti Vaših roditelja pripala bratu. Sud će na temelju tog Vašeg podneska dostaviti spis javnom bilježniku koji će provesti postupak i donijeti rješenje o nasljeđivanju na temelju kojeg će se prenijeti vlasništvo na nasljednike Vašeg brata.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKomplikacije s nekretninom i zabrana prilaska nekretnini
Sljedeći članakPrilog broja: Uzgoj neobičnog i novog povrća
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.